PSIHOPORTAL - mala škola psihologije - LEKCIJA 10. Čime se bave psiholozi u medicini rada?

Share

psihoportalPSIHOPORTAL - mala škola psihologije. Psiholog Trpimir Jurić vas upoznaje s poslovima koje obavljaju psiohlozi u okviru medicine rada.

Filozofski fakulteti u Republici Hrvatskoj, u svojoj sastavnici imaju Studij. Po mom skromnom mišljenju neočekivano velik broj maturanata prijavljuje se za ovaj studij. Motive ne znam, ali ono što je evidentno je da interes za znanošću koja se bavi ljudskim ponašanjem ili bolje razumijevanjem ljudskog ponašanja je „IN“.

Psihologija je je znanost o ljudskom ponašanju. To je bazična ili teorijska psihologija.

Potom, drugo, ona se bavi primjenom bazičnih spoznaja da bismo tako riješili različite praktične probleme ljudskog života. Tu se već susrećemo s primijenjenom psihologijom, koja upotrebljava znanja bazične psihologije na određene dijelove ljudske prakse. Valja kazati da između ovo dvoje ne postoji precizna granica.

U ovom trenutku možemo nabrojiti tridesetak disciplina primijenjene psihologije. Razvojem tehnologija, umnožavanjem ljudskog zanimanja, njegove praktične primjene, interakcije čovjek i radne okoline, socijalne složenosti odnosa, emotivne zahtjevnosti, te svih problema koji proističu iz toga, nesumnjivo je da će doći do još većih zahtjeva prema primijenjenoj psihologiji.

Meni, koji se počeo baviti psihologijom u drugoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća jedna disciplina je bila privlačnija od drugih. Psihologija rada. Timski posao, interdisciplinarnost, odnos čovjek-stroj-poslodavac-sindikat, zračio je magnetskom privlačnošću.

Prethodni pregledi prije zapošljavanja, sistematski-periodični, ocjena radne sposobnosti za mjesta sa posebnim uvjetima rada, pregledi za vozače, moreplovce, osobe koje nose oružje....Malo je osoba koji su u od svoje osamnaeste, pa gotovo do smrti izbjegli bar jedan susret sa psihologom koji je radio u medicini rada. I danas još možemo čuti i osjetiti neupućenost o ulozi psihologa u medicini rada ili psihologiji rada, pa kažu: „ on meni daje neke kockice, slagalice, „luda“ pitanja, neke testove inteligencije...pa nisam ja lud“.

Ovdje se psihologija bavi personalnim problemima (selekcija, zapošljavanje, školovanje osoblja), odnosima među ljudima (suradnja i konflikti), oblikovanjem sustava čovjek-stroj, sposobnostima, radnom okolinom (umor, monotonija, buka, svjetlo, klima, lay out), a sve u odnosu prema ljudskim sposobnostima i ograničenjima.

Ograničit ću se samo na dva pojma, ništa interesantnija, niti više ni manje bitna od drugih: sposobnosti i ograničenja.

Svi ljudi imaju jedne i druge. Pitanje je kolike?

Najmanji funkcionalni tim medicine rada sastoji se od: liječnika-specijaliste medicine rada, psihologa i medicinske sestre, kao jezgre i cijeli niz drugih medicinskih i nemedicinskih suradnika.

Koja je uloga psihologa, koje su njegove ovlasti i koji su mu psihodijagnostički instrumenti  na raspolaganju?

Zadaća psihologa u medicini rada je:

• ispitivanja osobina ličnosti (emocionalna stabilnost, anksioznost, agresivnost)

• ispitivanja kognitivnih sposobnosti (mentalne operacije, inteligencija)

• ispitivanja psihomotornih i senzomotornih sposobnosti.

Psiholog svoje zadaće ostvaruje provođenjem „razgovora“ i primjenom testova za ispitivanje slijedećih osobina:

• intervjua (specifičan razgovor i neverbalna komunikacija).

  Ispitivanjem kognitivne ili kognitivnih sposobnosti i osobina ličnosti sa psihologijskim testovima (upitnicima).

Niti intervju, niti testovi nisu standardni odnosno univerzalni za određivanje navedenih osobina. Svako radno mjesto traži određene-različite sposobnosti, a često i različite razine sposobnosti kod ispitanika za različita zanimanja. Naravno da tome moramo prilagoditi i testove, koje često slažemo u baterije, kako bi ispitali upravo one osobine koje su za to radno mjesto od presudne važnosti i koje će nam dati prognozu njegove uspješnosti kod obavljanja točno određenog posla. Naši testovi su od velike, često i presudne važnosti (ne i obvezujuće) za liječnika specijalistu medicine rada u donošenju zaključne ocjene.

Psiholog će načiniti integraciju podataka dobivenih intervjuom i primjenom psihodijagnostičkih sredstava, napisati svoj nalaz i mišljenje koji će biti u skladu sa propisima i pravilnicima. Potom će upoznati liječnika sa rezultatima i po potrebi sudjelovati u timskom zaključivanju. Treba naglasiti da u donošenju odluke presudnu ulogu imaju stručnjaci uz sav respekt i prognostičku valjanost objektivnih instrumenata.

Ovaj posao ponavljat će se na sistematskim, periodičnim pregledima, poglavito za mjesta sa posebnim uvjetima rada: npr. kod: dizaličara, vatrogasca, vozača, osoba koje imaju ovlaštenja za nošenje i uporabu oružja, pa u konačnici i kod visokozahtjevnih poslova koji traže specifične sposobnosti za usvajanje posebnih znanja i vještina kao što su kirurzi-operateri.

Nemojte me pitati zašto se ne provode ili kada će se ovi postupci provoditi za kandidate koji obnašaju poslove od vitalnog društvenog interesa.

Za PSIHOportal pripremio Trpimir Jurić, dipl. psiholog.

 

 

 

Share

Dodatne informacije