MUP Hrvatske i MUP Srbije - nedovoljan broj psihologa

Share

MUP u Hrvatskoj i MUP u Srbiji imaju izražen nedostatak psihologa. U Hrvatskoj o 26.000 policajaca "brinu" samo 3 psihologa, a u Srbiji za oko 46.000 zaposlenika MUP-a zaduženo je 29 "psihologa" među kojima se mnogi neopravdano nazivaju psiholozima jer oni to zapravo nisu.

U nastavku prenosimo dva članka koji govore o katastrofalno malom broju psihologa u ministarstvima unutarnjih poslova dviju država.

MUP HRVATSKA  (izvor: 21stoljece.hr / siječanj 2013)

Nedavni tragični događaji u kojima su 3 policajca izvršila suicid pokreće ponovno pitanje o nužnosti psiholološke potpore u zanimanjima kao što su policija i vojska. Dok je sustav psihološke potpore u vojsci na zavidnoj razini, stanje unutar MUP-a je u katastrofalno, što ilustrira činjenica da se o 26.000 policajaca brinu samo tri psihologa.

Slučaj čak tri samoubojstva policajca u posljednjih desetak dana, ali i istodobno smanjenje broja kapelana Ministarstvu obrane zbog kojeg se pobunila Crkva, otvara i pitanje tko se to brine o duševnom miru osoba u policiji i vojsci. Oni zajedno broje 46 tisuća osoba od kojih je tek manji dio službenika, dok su velika većina vojnici ili policajci koji svakodnevno barataju oružjem.Saznali smo da Ministarstvo unutarnjih poslova sa svojih 26.000 zaposlenih ima gotovo četiri puta više kapelana svećenika nego psihologa! Nasuprot tome, Ministarstvo obrane je, unatoč tome što ima 24 kapelana i njihova 21 pomoćnika, za svojih 18.000 zaposlenih u vojsci ipak odlučilo pomoć temeljiti i na znanosti, i svakoj postrojbi osigurati i psihologe.

'Nismo supermeni'

No, za duševni mir i psihološku pomoć policajaca brinu se tek tri psihologa za područje cijele Hrvatske. I sva tri smještena su u Zagrebu, dva u Ravnateljstvu i jedan u zagrebačkoj Policijskoj upravi. Pravilnik o psihosocijalnoj zaštiti policajaca propisuje da im se u slučaju traume poput sudjelovanja u pucnjavi mora pružiti psihološka pomoć u roku od 24 sata. To bi, pak, trebao raditi tim od dva stručnjaka od kojih jedan mora biti psiholog. Jasno je da se to ne može stići. S druge strane, MUP plaća 17 kapelana i njihovih pomoć neravnomjerno raspoređenih po cijeloj Hrvatskoj. Te podatke dobili smo neslužbeno, ali imamo njihovu potvrdu iz tri izvora, jer su nam službeno iz MUP-a odgovorili kako se podake o broju zaposlenih na određenim mjestima ne smije davati u javnost. Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije, kaže da je sramotno da se za 26 tisuća ljudi brinu tri psihologa i da bi minimum bio barem jedan po policijskoj upravi. Nema ništa protiv kapelana jer i ispovijed pomaže, ali bi svakako trebali imati i psihološku pomoć."Ubila su nam se trojica kolega u zadnjih deset dana. Hoće li se itko zapitati zašto? Nismo supermeni nego ljudi od krvi i mesa koji su svakidan pod stresom jer gledaju najgore scene. Svaka čast MORH-u koji ima psihologe i na njih bi se trebali ugledati. Za njih je rat završio, a mi smo u svojevrsnom ratu svaki dan", kaže Jagić.

Boje se tražiti pomoć

Poseban problem je i što još nije uspostavljeno povjerenje, pa se ljudi i boje prijaviti kada se loše osjećaju. "Boje se da će ih proglasiti nesposobnim i da će izgubiti posao. Uz mali broj psihologa stvaramo okružje nezdravo za službu", zaključuje Jagić. S druge strane, iako u MORH-u imaju 24 kapelana i 21 pomoćnika, te uz osobe u Vojnom ordinarijatu plaćaju ukupno 57 osoba, nisu zaboravili znanstvenu psihološku pomoć. Imaju predviđenih 69 psihologa, a zaposleno ih je 55. U MUP-u je ipak lani napravljen formalni korak naprijed što se tiče psihosocijalne zaštite policajaca. Prvi je put donesen pravilnik o psihosocijalnoj zaštiti koji propisuje da se policajcima, ali i njihovim obiteljima, treba pružiti psihološka pomoć nakon trauma koje mogu doživjeti na poslu, ali i u drugim svakodnevnim problemima koji mogu iskrsnuti. Očito svjesni manjka broja ljudi, u MUP-u su rekli da tu pomoć mogu obavljati i socijalni radnici i defektolozi koji su zaposleni kod njih. No, na teren u najtežim situacijama ipak idu psiholozi - kojih nema dovoljno.I to je napredak, barem formalni, s obzirom na to kako je bilo još do prije nekoliko godina, kaže nam policajac koji je jednom sudjelovao u privođenju koje je loše završilo. Osobe koje su trebali privesti počele su pucati, a oni su ih teškom mukom uspjeli svladati. Nisu bili ranjeni, ali su doživjeli šok."Dali su nam po tabletu za smirenje. Sljedećih 12 sati smo ispitivani i morali smo pisati izvještaje. Psihologa nismo nikada vidjeli", kaže.

Otišli u privatnike

Visokopozicionirani izvor iz MUP-a kaže da su svjesni da bi bilo bolje da ima veći broj psihologa, ali da je slika bolja nego se čini. Uspostavljena je suradnja sa zdravstvenim sustavom, a također se provodi i obuka neposredno nadređenih šefovima postaja kako bi mogli prepoznati eventualne promjene kod zaposlenika i pružiti osnovnu psihološku pomoć. Također, svaka uprava ima i odjel za skrb u kojoj rade i socijalni radnici i defektolozi."Možda imamo više kapelana nego psihologa, ali sigurno njihov broj nije veći od onih koji se brinu o psihološkom zdravlju", kaže on. Smatra da je sadašnje stanje prijelazno i da je napravljen veliki iskorak donošenjem pravilnika. U prvoj fazi trebalo bi imati psihologe barem po regionalnoj zastupljenosti, ako ih već ne može imati svaka uprava."Imamo i zabranu zapošljavanja. A psiholozi koje smo imali otišli su na bolje plaćena mjesta u privatni sektor", pojašnjava probleme s kojima se susreću.

 

MUP SRBIJA  (izvor: danas.rs / listopad 2013.)

 

Beograd - Nedovoljan broj psihologa zaposlenih u MUP-u, sumnjiva stručnost mnogih od njih, kao i loša organizovanost psihološke službe, doveli su do do toga da policajci nemaju kome da se obrate u stresnim situacijama. Za oko 46.000 zaposlenih u MUP-u Srbije zaduženo je svega 29 psihologa, među kojima ima profesora istorije ili stručnjaka sa nekih drugih fakulteta, koji su kao predmet imali psihologiju. Sindikat srpske policije (SSP) ukazivao je na poražavajuće stanje u policiji, navodeći da se ono ogleda u velikom broju samoubistava zaposlenih i povišenoj agresiji izazvanoj stresom na radu ili u porodici.

- Policajci rade u lošim uslovima, a nisu u mogućnosti da se na vreme i na stručan način oslobode svakodnevnog i nagomilanog stresa. Takođe, teška materijalna situacija, svakodnevno putovanje sa dugih relacija u mnogome doprinosi da zaposleni u MUP sve češće dižu ruku na sebe, budu agresivni prema građanima ili svojoj porodici - kaže za Danas predsednik Sindikata srpske policije Glišo Vidović. On negira informaciju koju su preneli pojedini mediji da je pokojni policajac Dejan M., koji je u Loznici pucao u nevenčanu suprugu a potom izvršio samoubistvo posle višečasovnih neuspešnih pregovora sa specijalcima, posećivao psihologa iz MUP-a, i da je bio upućen na razgovor.

- Utvrđeno je da pokojni Dejan M. nikada nije bio upućen, niti je primljen kod bilo kog psihologa iz PU za grad Beograd ili Ministarstva. Takvih podataka nema u službenoj evidenciji. Užasnut sam činjenicom da je jedan mlad život izgubljen lošom procenom i intervencijom nekoga ko je trebalo da pretpostavi da može doći do suicida - ističe Vidović. On dodaje da su skorašnja dešavanja u Novom Sadu i Loznici u kojima su policijski službenici koristili službeno vatreno oružje prema drugim osobama jasan odraz nebrige poslodavca za psihičko zdravlje zaposlenih u MUP.

Na pitanje našeg lista da li zaposleni u policiji imaju redovne lekarske preglede i koliko često, naš sagovornik kaže da ta oblast nije uređena propisima.

- Nedavno sam imao sistematski pregled. Pre toga, takav pregled sam obavio 1997. godine - kaže Vidović. Situacija je slična i prilikom primanja novih zaposlenih u MUP-u. Naš sagovornik dodaje da u policiji često kažu da kada se negde postavi novi načelnik policijske uprave „on zaposli čitavo selo“.

- Politička i rodbinska veza prilikom zapošljavanja nije ništa novo. Samim tim i nema psiholoških i stručnih procena kandidata. Služba za psihološku prevenciju SSP predala je predlog Strategije razvoja psihološke službe MUP, kako bi se ovakvi i slični problemi sveli na minimum. Ministar policije Ivica Dačić upoznat je sa strategijom, ali sve se završilo na pričama i obećanju - ističe Vidović. U Strategiji se predlaže da psihološka služba MUP-a bude centralizovana, a psiholozi nezavisni u radu od načelnika policijskih uprava.

Dačić: Načelnici od sada na konkursuPremijer Ivica Dačić izjavio je juče da je odlučio da se načelnici lokalnih policijskih uprava u Srbiji ubuduće biraju na konkursu. „Svuda u Srbiji ide se na izbore i konkurse, a jedino se u policiji smatra da je večno kada je neko izabran za policijskog funkcionera. Niko nije večit i svi su na proveri svakoga dana“, rekao je Dačić u Policijskoj akademiji na prijemu nove generacije studenata. On je dodao da želi da popravi imidž koji se o policiji stvara poslednjih meseci i naglasio da se politika ne meša u rad policije.

Share

Dodatne informacije