Bebe suosjeæaju s tuðom patnjom i simpatiziraju dobre ljude

Share

 Dokazao je to niz amerièkih psihologa, a najnoviji rad dr. Paula Blooma, psihologa sa sveuèilišta Yale, nedvojbeno je potvrdio da su djeca od poèetka temeljno moralna biæa.

Bebe u dobi od samo nekoliko mjeseci razlikuju dobro od zla, sposobni su osuðivati odreðena ponašanja, imaju osnovni osjeæaj za pravednost, suosjeæaju s tuðom patnjom i osjeæaju simpatiju prema dobrim, dragim likovima. Oni takoðer znaju da postoji gravitacija, da ljudi imaju želje i vjerovanja i da se u osnovi ponašaju u skladu s njima.

Još istraživanja s kraja prošlog stoljeæa dokazala su da novoroðenèad nisu prazne ploèe ni savršeni idioti, kakvim smo ih desetljeæima smatrali. U najranijoj dobi barataju osnovnim znanjima o funkcioniranju prirode, o psihologiji i o moralu.

Problemi s pokusima

Glavni problem bio je kako uopæe prouèavati mentalni život beba, odnosno ljudskih biæa koja ne govore, ne razumiju i ne kreæu se. U 80-im godinama prošlog stoljeæa psiholozi su poèeli koristiti jedino djetetovu reakciju koju u najranijoj dobi mogu kontrolirati: pokrete oèiju. Naime, kada bebe ugledaju nešto što im je zanimljivo ili iznenaðujuæe, u to æe gledati dulje nego u nešto uobièajeno, nezanimljivo ili oèekivano.

Studije iz tog vremena dokazale su da djeca veæ u najmlaðoj dobi iznenaðujuæe mnogo znaju o prirodi i njezinu funkcioniranju, odnosno da posjeduju “uroðena znanja o fizici”.

Psiholozi su u svojim eksperimentima pred djecom izvodili maðionièarske trikove, koji su prkosili zakonima fizike: maknuli bi stoliæ ispod kocke, a ona bi ostala lebdjeti u prostoru, stvar bi nestala i pojavila se na drugome mjestu, daska iza koje stoji kocka pala bi kroz kocku, odnosno ne bi se zaustavila na njoj. Djeca u dobi od tek nekoliko mjeseci nezainteresirano bi gledala dok, na primjer, kocka pada kad se makne stoliæ, no ostajala bi dugo gledati u kocku koja bi lebdjela u prostoru. U svojoj suštini, to su dvije iste radnje za nekoga tko navodno ne zna da postoji gravitacija. Ipak, sasvim male bebe neusporedivo bi dulje gledale kocku koja lebdi.

Uroðena matematika

Takoðer, istraživanje iz 1992. godine dokazalo je da djeca poznaju i najosnovnije elemente matematike. Psihologinja Karen Wynn, supruga dr. Blooma, provela je jednostavno istraživanje na petomjeseènim bebama. Na praznu pozornicu stavila je neprozirni zastor. Tada je uzela lutku i stavila je iza zastora - polako, tako da je bebe mogu dobro vidjeti. Nakon toga je uzela drugu lutku i nju takoðer odnijela iza zastora. Tada je maknula zastor. Ako su iza zastora bile dvije lutke, djeca nisu pokazivala nikakav poseban interes. No, ako bi ostala samo jedna ili se pojavile tri lutke, bebe bi dugo i iznenaðeno gledale u tu scenu.

Fizika i matematika nisu jedine vještine kojima - u najelementarnijem obliku - vladaju bebe: one razumiju i mentalni život, do jedne razine shvaæaju kako drugi ljudi misle i zašto se ponašaju na odreðeni naèin. Dok, primjerice, bebe za stvari oèekuju da se pokreæu samo kao posljedica gurkanja ili bacanja, za ljude oèekuju da se kreæu racionalno, u skladu sa svojim vjerovanjima i željama: bebe pokazuju izrazito èuðenje kad osoba krivuda i ne koristi izravni put do nekog predmeta koji želi uzeti.

Prije drugog roðendana djeca takoðer znaju da ljudi mogu imati pogrešna uvjerenja. Veæ 15-mjeseène bebe oèekuju da æe osoba, koja je vidjela neki predmet u jednoj kutiji, tražiti taj predmet u istoj kutiji bez obzira na to što je predmet maknut iz kutije dok osoba to nije vidjela. Djeca veæ u toj dobi stoga mogu shvatiti model svijeta na naèin na koji ga razumiju druge osobe.

Pomoæ bez ikakve nagrade

Nakon takvih saznanja mnogi su se djeèji psiholozi zapitali posjeduju li bebe, osim vladanja “uroðenom fizikom” i “uroðenom psihologijom”, i “uroðeni moral”? Imaju li osnovne spoznaje o dobru i zlu, dobroti i zloæi i imaju li spoznaju da je moral “dobrovoljan”, odnosno da svatko od nas bira hoæe li postupiti na dobar ili zao naèin?

Neka ranija istraživanja dokazala su da bebe od godinu dana shvaæaju bol drugih i žele im pomoæi: jednogodišnje dijete æe drugoj osobi koja plaèe i pokazuje bol pružiti svoju igraèku ili ga pomaziti. U istoj dobi pokušat æe pomoæi, primjerice, osobi koja punih ruku pokušava otvoriti vrata ormariæa, i to bez da ga se na to uputi ili mu se za to ponudi nagrada.

Slatkiši za pomagaèe

Meðutim, psiholog Bloom smatrao je da se tu radi prvenstveno o suosjeæanju, a moral je definirao po nekim drugim pravilima: moral znaèi da znamo što je dobro, a što loše, da želimo nagraditi dobro, a kazniti loše, moral je nepristran i ono što smatramo da je loše ako èine nama, loše je i ako mi èinimo drugima. Što je još važnije, moralne principe ne mogu ukinuti autoriteti. Primjerice, èetverogodišnjaci znaju da nije u redu udariti nekoga bez razloga, èak i ako uèiteljica kaže da jest.

Jednostavnim testom psiholog Bloom dokazao je da djeca imaju odreðene moralne temelje, da imaju moguænost i volju suditi ponašanje drugih, i to na naèin da su izrazito skloni dobrim likovima, a neskloni lošim.

Bebama od šest i 10 mjeseci prikazan je mali igrokaz. Zelena plišana lopta neuspješno se pokušavala popesti na brdo. Žuta kocka dolazila je iza lopte i pomagala joj, gurkajuæi je. Na vrhu brda bio je crveni trokut, koji joj je odmagao i gurkao je natrag na dno. Na kraju igrokaza svakoj je bebi ponuðeno da izabere jednu igraèku - kocku ili trokut: sva, ali baš sva djeca odabrala su pomagaèa, odnosno kocku!

I u svim sljedeæim istraživanjima djeca su izabirala dobri karakter, èak i bebe stare samo pet mjeseci!

Djeca stara 21 mjesec u istom su eksperimentu zamoljena da jednom liku daju slatkiš, a drugom uzmu. Svi su davali pomagaèu, a uzimali odmagaèu.

Bebe, smatra psiholog Bloom, vjerojatno nemaju svijest o moralu niti ideju o tome što je dobro, a što zlo. Oni reagiraju instinktivno, a osobito nemaju ni naznake onoga što bismo nazvali “višim moralom”: “dobriji” su prema sebi sliènima, odani grupi, svojoj rasi, onima koji govore isti jezik, èak i onima koji nose istu boju odjeæe kao i oni sami. Meðutim, imaju temelje na kojima roditelji rade i odgajaju moralna biæa.

izvor: jutarnji.hr / Autor: Kristina Turèin

Share

Dodatne informacije