Prolaznici samo gledali muškarca pregaženog na Zrinjevcu

Share

 Mjesto radnje: Strossmayerov trg, središte Zagreba. Vrijeme radnje: u utorak usred bijela dana, tek je prošlo podne. Na srednjem prometnom traku zelenog vala, posred kolnika, sjedi muškarac srednje životne dobi, hvatajuæi zrak, šokiran. Prolaze deseci automobila ne zaustavljajuæi se. Vozaèi tek uzgred bacaju pogled i “forsiraju” prema istoku. Baš kao i prolaznici, koji u vrevi gradskog mravinjaka znatiželjno pogledavaju mjesto nesreæe i nastavljaju svojim putem. Nitko, ama baš nitko od njih ne odluèuje priæi èovjeku stradalom u prometnoj nesreæi.

Svakidašnja pojava

Nema sumnje da bi cijeli muèni prizor poslužio tek kao “zgodna crtica” oèevicima koju bi podijelili s ukuæanima na povratku kuæi da nesreæi nije svjedoèio i naš èitatelj Žarko Popov koji je sa svog prozora, preko puta Strossmayerova trga, fotografirao prometnu nesreæu u kojoj je automobil naletio na pješaka, kako se poslije pokazalo, te ga lakše ozlijedio.

Zahvaljujuæi njemu doznali smo da je, policijskim rjeènikom, na muškarca koji je prelazio na neoznaèenom dijelu ceste naletjelo vozilo, crni smart, odbacivši ga nekoliko metara unatrag. Silina udarca bila je tolika da je naš èitatelj dobro èuo udarac, premda živi 50-ak metara dalje.

Vidjevši kako unesreæeni u stanju šoka sjedi nasred ulice, odluèio je dokumentirati dogaðaj.

A iz fotografija koje nam je ustupio vidljivo je kako o tuðoj nesreæi nitko nije previše mario. Na žalost, tek se brzoj intervenciji policije i Hitne pomoæi može zahvaliti što se i unesreæeni, kasnije istoga dana, vratio kuæi natuèen i potresen, ali živ. I, vrlo vjerojatno, suoèen s pitanjem kamo ide ovaj svijet.

Kriva pretpostavka

Zagrebaèku psihologinju Mirjanu Krizmaniæ ovaj sluèaj ni najmanje nije iznenadio. Naprotiv, objasnila je kako je fenomen pasivnog promatraèa svakidašnja pojava, ne samo kod nas nego svuda u svijetu. Profesorica Krizmaniæ fenomen je objasnila ovako:

– Kada je jedan èovjek u nevolji, prolaznici dijele odgovornost. No, èini se da su svi smatrali da æe netko drugi moæi bolje pomoæi – rekla je. No, pretpostavka da æe netko drugi preuzeti odgovornost u svoje ruke i pružiti pomoæ unesreæenoj osobi pogrešna je. I to valja dobro upamtiti. Veæ sutra na mjestu unesreæenog muškarca mogao bi biti netko od prolaznika koji su juèer pali na ispitu iz ljudskosti.

Psiholozi: Moralno je brinuti se za druge

Hoæe li ljudi pomoæi osobi koja se nalazi u teškoj situaciji ovisi o nekoliko faktora.

Takozvani fenomen pasivnog promatraèa, kako nam je objasnila psihologinja Mirjana Krizmaniæ, temelji se na podjeli odgovornosti jer promatraèi smatraju kako æe netko drugi preuzeti odgovornost i pružiti pomoæ.

Struèna literatura navodi kako i interpretacija nevolje može imati utjecaja na konaènu odluku. Tako prolaznici èesto procjenjuju je li osoba stradala vlastitom krivnjom, što umanjuje izglede da æe pružati pomoæ. Nadalje, odluka se zbiva u podsvijesti, pa ljudi procjenjuju koja æe biti “cijena” pomaganja, odnosno hoæe li ih se za to nagraditi ili kazniti.

No, i dalje temeljni kriterij moralnosti ostaje briga za drugoga koja u ovom sluèaju nije bila prisutna.

izvor: vecernji.hr

Share

Dodatne informacije