Iskustva psihologa s grafologijom

Share

psihoportal grafologijaO grafologiji i svom iskustvu korištenja grafologije, za PSIHOportal govori psiholog mr.sc. Damir Nazor,.

Što je grafološka analiza rukopisa?

Grafologija se može definirati kao holistička disciplina koja se bavi analizom osobnosti i sposobnosti, emocionalnog statusa, te temperamenta i socijalnog funkcioniranja na osnovu mjerenih značajki rukopisa analizirane osobe. Pojam grafologija je složenica dviju grčkih riječi grafo-pisati i logos-govor, mišljenje.

 Na čemu se bazira i za što primjenjuje?

Analiza se bazira na pažljivom i međuovisnom uvidu u relevantne pokazatelje kao što su; oblik, nagib i veličina slova, brzina pisanja, snaga i konzistentost pritiska, te drugi mjereni faktori na osnovu kojih grafolog zaključuje o velikom broju sposobnosti i osobina, odnosno jakih i slabih strana analizirane osobe, te na osnovu tih saznanja nastoji i u određenoj mjeri predvidjeti ponašanje analizirane osobe u različitim situacijama, a osobito u terminina reagiranja na stres, društvenog funkcioniranja, kao i načinu iskazivanja odlika temperamenta. U osnovi grafologije je pretpostavka da  rukopis kao jedno od najsloženijih ljudskih aktivnosti ne reflektira samo misao, nego i osobnost i trenutno psihofizičko stanje pisca.  Dr. Werner Wolf  Bard iz College N.Y.smatra da  mjerene značajke rukopisa  „kao oblik slova, dužina i oblik petlji, mjesto točke na i, nije određeno pukom slučajnošću, nego je vođeno zakonima osobnosti odnosno da se  …sve što Vas uzbuđuje, pokreće ili mijenja….  reflektira preko rukopisa“.

Povijest razvoja, neki od istraživanja i argumenata u korist, kao i aktualna raširenost grafologije

Povijest

Elementi i začeci analize rukopisa mogu se pronaći još u egipatskim, grčkim i rimskim tekstovima. Tijekom srednjeg vijeka analizom rukopisa bavio se uski sloj pismenih ljudi, među kojima su se najviše izdvajali redovnici, a iz tog vremena poznata je i Shakespearova izjava; „Dajte mi rukopis žene i ja ću vam reći kakva je“ .

Začetnikom moderne grafologije smatra se talijanski liječnik iz 17 stoljeća dr. Baldi koji je kao profesor Bolonjskog sveučilišta izdao prvu knjigu o grafologiji.  Daljnji razvoj uključuje nastojanje ka formaliziranju i ujednačavanju postupaka analize, te stvaranje prvog službeno priznatog «Društva za grafologiju» u Francuskoj u drugoj polovici 19 stoljeća.

Grafologiju potom kao praktično uporabivu metodu prepoznaju i promoviraju, između ostalih, i poznati psiholozi i psihoanalitičari,  pa tako Alfred Binet (najpoznatiji kao kreator prvog uporabivog testa inteligencije) grafologiju početkom 20-tog stoljeća, a nakon godina izučavanja( u periodu od  1893 to 1907)  definira kao znanost budućnosti.                            Carl Gustav Jung (švicarski psihoalitičar, Freudov učenik) smatra da se uz pomoć analize rukopisa mogu otkriti i podsvjesni nagoni.  Wilhelm Preyer,, je tvrdio da  „pisanje nastaje u mozgu, ne u prstima te bi se rukopis mogao definirati kao (u slobodnom prijevodu) kao mozgopis tj. brainwriting  

Psiholog  David Lester,  smatra da većina provedenih studija podupire valjanost grafologije i točnost grafoanalitičara. Nadalje, „dokle god bude studija, a ima ih dosta, koje ukazuju na uspješnost grafološke analize, moramo prihvatiti činjenicu da grafološka procjena može biti valjana. "-završen citat (The Psychological Basis of Handwriting Analysis, The Relationship of Handwriting to Personality and Psychotherapy, David Lester, Ph.D., Nelson Hall, Chicago, 1981, stranica 53).

Također provođene su i znanstvene studije koje su propitivale točnost i primjenljivost pojedinih  postavki grafologije.  Tako su Zweigenhaft, Richard i  Marlowe, David   (Zweigenhaft, Richard L.; Marlowe, David Signature size: Studies in expressive movement. Journal of Consulting and Clinical Psychology, Vol 40(3), Jun 1973, 469-473) proveli seriju od 4 empiričke studije na 327 studenata kojima se  ispitivala valjanost grafoanalitičkih postavki vezanih uz odnos između veličine potpisa, i određenih karakteristika osobnosti povezanih  uz status i samoprocjenu. Grafoanalitičari smatraju, pojednostavljeno rečeno, da je veličina potpisa povezana sa samoprocjenom na način da (i opet krajnje pojednostavljeno) što je potpis, odnosno slova koja ga sačinjavaju veći,  to je viša samoprocjena.  Navedene objektivne studije  provedene u kontroliranim ekspetimantalim uvjetima su pokazale da je veličina potpisa značajno pozitivno povezana sa veličinom samoprocjene.

Veliko priznanje grafologiji došlo je 1980 kada je Kongresna knjižnica  Sjedinjenih država ( „USA Library of Congress“) priznala Grafologiju kao znanost i u internoj klasifikaciji je uvrstila u „Psychology section“. 

Raširenost

Grafologija se danas izučava (na razinama od tečaja do akademskog stupnja) te široko primjenjuje diljem svijeta, najviše u državama Sjeverne Amerike i Europske unije,(Republika Hrvatska je praktički jedina država EU u kojoj nema nikakvog obrazovanja za zanimanje Grafoanalitičara)  sa naglaskom na Njemačku, Francusku, Italiju, Englesku i Švicarsku*. Objektivni pregledi rasprostranjenosti i učestalosti korištenja pokazuju da npr. 70% firmi u Francuskoj redovno ili povremeno koristi usluge grafologa, a slično je i u zemljama Beneluksa, Njemačkoj, Austriji, Italiji. Također, veliki broj etabliranih USA kao i europskih kompanija na trajnoj bazi koristi rezultate grafoanalize kao pojedinačni kriterij ili dio ukupnog postupka procjene kod zapošljavanja, slaganja timova, napredovanja.  Među njima su Ford, General Electric, Mercedes benz, Lufthansa, Milupa, Bavarska državna banka, Basler, što su samo neke među desecima uspješnih firmi iz različitih država i područja djelovanja. Osim firmi, grafoanalizom se u određenoj mjeri koriste i policija, vojska i pravosuđe. Tako je npr. zabilježeno da sudac u Denveru (USA) uputio osuđenika na pohađanje grafoterapije.  

*Prikaz nekih od  škola i razina stečenog obrazovanja;

-The University of Urbino, Italija: na razini MA (master of art) 

-Instituto Superior Emerson, Buenos Aires, Argentina:  na razini BA (baccelerat) 

-Autonomous University of Barcelona, Barcelona: Španjolska:  na razini MA (master of art) 

 

 

Što grafolog nastoji otkriti analizom rukopisa;

 

·         Osobine ličnosti

·         Značajke temperamenta

·         Brojne  sposobnosti i potencijale uključivo i neosvještene

·         Socijalno funkcioniranje

·         Stupanj slaganja u partnerskom odnosu ili timskom radu

·         Objasniti i predvidjeti reagiranja u stresnim i zahtijevnim situacijama

·         Elemente podsvjesnog i nagonskog

·         Potisnute konflikte i probleme

 

 

 

Potencijalna područja primjene grafologije;

Osobni razvoj

 

·         Poboljšanje samoprocjene

·         Otkrivanje  značajki temperamenta

·         Otkrivanje i osvješćivanje unutarnjih strahova i problema

·         Otkrivanje i definiranje skrivenih/neiskorištenih talenata i sposobnosti

 

Poslovna primjena

 

·         Otkrivanje i analiza osobina i sposobnosti kandidata za posao

·         Pomoć pri raspodjeli na odgovarajuća radna mjesta

·         Otkrivanje sposobnosti i potencijala zaposlenika

·         Prekvalifikacija i/ili obrazovanje zaposlenika

·         Slaganje funkcionalnih  timova

·         Razrješavanje konflikata

 

 

Prednosti upotrebe grafologije;

-ekonomična

Po relevantnim, mjerljivim i usporedivim  kriterijima spada u kategoriju ekonomičnih  metoda i postupaka, jer, bez obzira za koju se od ranije navedenih svrha koristi, ne zahtijeva kako od naručitelja, tako ni analizirane osobe  posebne uvijete ni pripreme, jer je prikupljanje testnog materijala jednostavno, naime standardni minimum za analizu  je ispisan i potpisan list formata A4.  Također  nezahtijevni su kako alati,( u većini slučajeva dovoljni su povećalo, ravnalo, kutomjer, šestar, milimetarski papir)  tako i  okolinski uvjeti potrebni provođenje analize.

-neovisna  je  o razini samospoznaje klijenta

Kako grafologija ima dosta elementa projektivnih tehnika, nije potrebno nikakvo poznavanje ni procjenjivanje vlastitih osobina i sposobnosti da bi se one iskazale, projicirale na analitički materijal.

- u određenoj mjeri onemogućava manipuliranje kao i prepoznavanje smjera pitanja i namjere ispitivača tijekom intervjua;

 Praksa je pokazala da tijekom intervjua koje nisu vodili ili rješavanja upitnika koje nisu napravili psiholozi kandidat u većini slučajeva može zaključiti o čemu ga se, o kojim osobinama i sposobnostima  pita, pa  je samim tim u mogućnosti davati socijalno poželjne odgovore, odnosno simulirati (praviti se da poželjne sposobnosti ili osobine ima) ili disimulirati (praviti se da manje poželjne osobine nema), a sve skladu sa pretpostavljenim preferencijama poslodavca.

S druge strane, kandidat koji priprema uzorak za analizu, ne zna što sve analitičar može iščitati iz toga, a pogotovu nije u mogućnosti prilagoditi svoj rukopis na željeni način, osobito stoga što bi iskusni i kompetentni grafolog trebao moći  prepoznati pokušaj manipulacije.

-otporna na predrasude

U praksi grafolog ne upoznaje osobu čiji rukopis analizira, odnosno ispred sebe ima uzorak rukopisa, a ne osobu koju analizira. Prednost takvog pristupa se ogleda u činjenici da se iz rukopisa se ne može iščitati, , rasna ili narodnosno pripadnost, razina obrazovanja a u većini slučajeva ni spol, tako da ne može biti čak ni nenamjernih diskriminacija po navedenim kriterijima.

-daje vrlo široki pregled relevantnih osobina i sposobnosti;

 

Sadržajna analiza brojnih životopisa ukazuje na to većina kandidata u životopisu (a i razgovoru) navodi vrlo ograničeni broj osobina i sposobnosti koje doživljavaju kao univerzalnima i općenito prihvatljivima za skoro svaki profil posla, pa tako u brojim životopisima možemo često pročitati za sve potencijalne kandidate da su; timski igrači, kreativni, vole izazove, dobro reagiraju na stres i sl.  Grafologija potencijalno pruža uvid u izuzetno široki raspon osobina, uključivo i one koje se često navode u životopisima.  

 

Mogućnosti primjene grafologije u selekciji, iskustva i postupci iz prakse;

 

Diljem svijeta i u stotinama kompanija grafologija, pogotovu u nedostatku u nedostatku mogućnosti objektivne psihologijske procjene, ipak pokazuje određenu vrijednost i praktičnu iskoristivost i to od samog početka selekcijskog postupka, odnosno oglašavanja radnog mjesta.  Dakle upotreba analize rukopisa pri odabiru kandidata potencijalno dovodi do:

 

1.)   Smanjenja broja zamolbi, pogotovu onih pristiglih od manje motiviranih i prikladnih kandidata

 Istraživanja provedena u Švicarskoj, Francuskoj, Njemačkoj, SAD-u i drugim zemljama su nedvojbeno pokazala da već u oglasu naveden uvjet rukom pisanog životopisa dodatno smanjuje motivaciju za javljanjem na oglas kod manje motiviranih kandidata, što u konačnici dovodi i do 20% smanjenja broja prijava za isti profil posla u istoj kompaniji,  ali bez navedenog (rukom pisan životopis)  uvjeta. Dakle, u praksi tako koncipiran oglas dodatno  obeshrabruje one kandidate koji unaprijed pripremljenu šprancu štampanog životopisa nediskriminativno šalju na brojne adrese,  bez da su propitali vlastitu prikladnost i motiviranost za oglašeni posao.

 

 2. )   Povećanje  objektivnosti i brzine provedbe selekcijskog postupka.

Analiza rukopisa kao metoda (sredstvo) koje je, sa svim svojim manama i ograničenjima ipak značajno i u praksi potvrđeno objektivnije, te vremenski i materijalno uvjerljivo ekonomičnije od inače najčešće primijjenjivanih metoda (pred)selekcije na osnovu životopisa. Te se metode, u nedostatku mogućnosti za psihologijsku evaluaciju i situaciji pritiska velikog broja kandidata najčešće svode na brzo iščitavanje životopisa i eventualni kratki  intervju sa kandidatom. Iskustvo i istraživanja su pokazala da se ispitivači na kraju dana nerijetko ni ne mogu sjetiti (npr. tridesetog od četrdeset)  kandidata sa kojim su tog dana obavili kratki intervju, a kamoli mu dati osmišljenu i nepristranu ocjenu. Upravo je u takvim situacijama grafologija u praksi pokazala određenu iskoristivost, pogotovo što kandidati, poučeni prethodnim iskustvima, životopisu prilažu i osobnu grafoanalizu.

      3) Pružanje velikog broja korisnih i upotrebljivih podatka o osobinama i sposobnostima kandidata.

Pri tom analiza može ići u dva smijera;

-relativno brza trijaža, gdje analitičar za razgovor preporučuje one kandidate kod kojih je po grafoanalitičaru najočitija prisutnost odgovarajućih za uspjeh u poslu najrelevantnijih osobina i sposobnosti.

Dakle, u toj fazi se ne radi temeljita individualna analiza, nego se traže one kvalitete za koje se smatra da značajno pridonose uspjehu u poslu. Potrebne kvalitete i kompetencije se određuju na osnovu opisa i zahtijeva radnog mjesta, te u suradnju sa poslodavcem i/ili osobama koje vode intervju. U ovoj fazi analitičar završava svoj selekcijski doprinos nakon dovršetka i predaje razredbenoj komisiji spisak onih kandidata koji ulaze u uži krug. Ova se metoda po iskustvima brojnih kompanija pokazala izrazito praktičnom i brzom, jer analitičar može obavljati trijažu dok još traje rok za predaju zamolbi, a da pritom i nije potrebno da bude prisutan na mjestu gdje se obavlja selekcija.

-dubinska analiza osobina i sposobnosti gdje analitičar radi temeljito i obrazloženo izvješće o pojedinom kandidatu, što se pokazalo korisnim u situacijama kada su kandidati nakon intervjua dobili istu ocjenu prikladnosti od članova komisije.

 

 Nedostaci i problemi primjene grafologije;

Nedostaci su brojni, počevši od činjenice da usprkos dugotrajnom postojanju, raširenosti i učestaloj primjeni grafologije, još nisu, a vjerojatno u skoroj budućnosti ni neće biti, razvijeni standardizirani postupci i kriteriji kako odabira najprikladnijih kandidata za stjecanje grafanalitičkih znanja, tako ni načina provođenja, pa čak ni dužine trajanja školovanja. Posljedično, nema ni jasnih kriterija koji bi razlikovali kvalitetu i primijenljivost stečenih znanja.

Navedeno se u praksi očituje u činjenici da u državama u kojima postoji (praktički sve članice EU osim Hrvatske,SAD, Kanada, Japan..i desetine drugih) certificirano obrazovanje za grafoanalitičara još uvijek  nema definiranih ujednačenih  kriterija vezanih uz razinu sposobnosti, predznanja, prethodnog  obrazovanja, kao ni ostalih faktora  bitnih za predviđanje kandidatovog  uspjeha u usvajanju i primjeni znanja iz grafologije. Posljedično nema praktički nikakvih ograničenja za pohađanje nijedne od postojećih formi obrazovanja  odnosno polaznici rijetko imaju predznanja iz područja i znanosti u koje grafologija nastoji zadirati.

Slijedeće ograničenje očituje se u činjenici da ne postoji opće prihvaćena škola ili pravac, kao i ujednačena bazična teoretska osnova. Navedeno za posljedicu ima u kontroliranim  istraživanjima uočena određena neslaganja u analitičkoj interpretaciji istog zadanog  materijala kod pripadnika različitih grafoanalitičkih škola i pravaca.

Također, velika većina objektivnih znanstvenih istraživanja provedena od strane znanstvenika iz različitih znanosti, (psihologije, medicine) nisu nedvosmisleno potvrdila valjanost grafanalitičkih kriterija i postupaka.

Nadalje, zbog navedene nezadovoljavajuće objektivnosti, kao i  neujednačenosti kriterija i postupaka, postoje, te su u praksi dosta puta očitovale, i brojne pravne implikacije upotrebe grafologije  kao (pogotovu isključivog) kriterija za procjenu osobina i sposobnosti, a posebno kod dijagnosticiranja patoloških odstupanja.

 

Zaključne napomene;

Ovaj kratki osvrt nema ambicija, a ni prostora za podučavanje počela kao ni za  navođenje i obrazlaganje argumenata za i protiv primjene grafologije u bilo kojoj praksi koja se bavi procjenom osobina i sposobnosti.

 Želja, a nadamo se i dostignuti cilj, je bio ukratko prikazati bazične postavke, neke od potencijalnih područja primjene, kao i određene prednosti no i znatna ograničenja korištenja te još uvijek kontroverzne, ali usprkos tome u cijelom svijetu jako raširene metode, a koja se po svojim područjima djelovanja u praksi isprepleće sa objektivnim psihologijskim metodama. Ta isprepletenost još nije toliko izražena u Hrvatskoj, odnosno su se kolege i kolegice po mojim saznanjima iznimno rijetko susretali sa grafoanalizama ili bilo kojim drugim grafološkim postupcima, no s obzirom na sve jače širenje, za očekivati je da će toga biti, pa nalazim da ovaj  pregled može poslužiti kao svojevrsna korisna priprema, pa i nepristrani izvor korisnih informacija za pomoć pri stvaranju stava i odnosa prema fenomenu grafologije.

 

Psiholog Damir Nazor, mr. sc. Tijekom 20 godišnje profesionalne prakse se uglavnom bavio područjem ljudskih potencijala i bio angažiran kao vanjski suradnik ili stalni zaposlenik           (kreator sustava HR-a i Voditelj ljudskih potencijala)  u brojnim uspješnim domaćim i međunarodnim kompanijama. Upravo ga je zastupljenost, pa i povjerenje u grafoanalitičke postupke  i metode uočeno kod niza velikih međunarodnih koncerna i kompanija podstaklo da u tim firmama postojeću grafoanalizu kao dotada jedini ili dominantni način vrednovanja nadomjesti objektivnim  psihologijskim postupcima, ali je izazvalo i interes za to u nas nepoznato i zanemareno (od svih zemalja EU, samo u Hrvatskoj nema nikakvog obrazovanja za grafologe)  područje  Stoga je primjenom višegodišnjeg samobrazovanja stekao grafoanalitička znanja kojima se bavi i primjenjuje ih na razini korisnog hobija.

PSIHOportal / ZŠ

 

Share

Dodatne informacije