Privatizacija ‘na poljski’: Radnicima otpremnine i pomoæ psihologa

Share
 Na okruglom stolu o prikljuèenju EU, poljski veleposlanik Wieslav Tarka opisao je kako su restrukturirana brodogradilišta u njegovoj zemlji, otkrivši nekoliko zanimljivih detalja - primjerice da je otpuštenim radnicima tijekom restrukturiranja pružana i psihološka pomoæ. Poljska brodogradilišta su, otkrio je, u nekim sluèajevima dobivala èak 24 tisuæe eura godišnje po zaposlenom, što je bilo dvostruko više nego što su zaraðivali. Kao najuspješnije brodogradilište izdvojio je ono u Gdanjsku, koje je privatizirano odnosno prodano jednom ukrajinskom investitoru. Kazao je kako brodogradilišta i njima zadaju puno problema, jer se oèekuje njihova privatizacija i restrukturiranje. Opisujuæi probleme, kazao je kako su steèajevi, privatizacija i otpuštanja bili propisani posebnim zakonom. Iako je bilo prosvjeda, poljski premijer Tusk tada je rekao da mora brinuti o svih 38 milijuna Poljaka, a ne samo o nekoliko desetaka tisuæa zaposlenih o brodogradilištima. Tark je izjavio i kako su radnici dobili otpremnine od 40 do 120 tisuæa kuna, ali i poticaje za promjenu zaminanja - dok je nekima èak omoguæena i pomoæ psihologa. Kazao je kako je rezultat bilo potpuno gašenje jednog brodogradilišta, jedno je prodano i prenamijenjeno u industrijsku zonu dok jedno nastavilo uspješno poslovati. U iduæih godinu i pol dana, do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, važno je što bolje pripremiti se za èlanstvo kako bi Hrvatska izvukla što više dobrobiti, reèeno je danas na okruglom stolu "Nakon referenduma - što dalje?" kojega je u Hrvatskom saboru organizirao GONG. "Pristupanje EU nije jednokratan dogaðaj nego dugotrajan proces transformacije društva, svojevrsna tiha revolucija", kazao je šef Delagacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren. Kako bi se Hrvatska što bolje pripremila za èlanstvo u EU, 1. srpnja 2013. godine, preporuèio je hrvatskim graðanima da se što bolje informiraju o EU. "Nitko vam neæe doæi kucati na vrata", kazao je poruèivši studentima da traže prilike za stipendije i školovanje, poduzetnicima da istraže poslovne 'niše' i pripreme strategiju poslovanja, tvrtkama da se pritom koriste i iskustvima susjednih zemalja-èlanica, a vlastima da više novca izdavajaju za ljudske resurse i jaèanje upravnih kapaciteta. Hrvatsku je pozvao na sudjelovanje u "oblikovanju EU politika", kao i na konstruktivnu politiku u regiji.  Vandoren je izrazio uvjerenje da æe se u iduæem razdoblju riješiti i pitanje ugovora u brodogradnji, nastaviti s reformom pravosuða i borbom protiv korupcije te do kraja riješiti posljedice rata. Posebno je naglasio važnost reguliranja popisa biraèa uoèi izbora hrvatskih predstavnika za EU parlament i lokalnih izbora 2013. Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem podsjetio je da je èlanstvo u EU državama donijelo politièku i demokratsku stabilnost i dalo priliku za veæi gospodarski rast i bolji standard. "S referendumom prièa nije gotova. Tek sad moramo prionuti poslu kako bi izvukli najviše dobrobiti iz EU", rekao je Šprem ocijenivši æe se uspjeh hrvatskog èlanstva u EU mjeriti uspjehom svakog pojedinog graðanina u ostvarivanju želja - od obrazovanja do zapošljavanja. Šprem smatra da bi inozemne investicije ubuduæe trebali više usmjeriti u proizvodnju jer je u zadnjih 20 godina od 26 milijardi eura oko 80 posto novca uloženo u kupnju banaka, farmaceutske industrije i izgradnju trgovinskih centara, a svega 20 posto u proizvodnju.
Share

Dodatne informacije