Na vrata odgojno-obrazovnog sustava RH zakucao NOK

Share

 U Gradskoj vijeænici u Rijeci 16. prosinca održana je javna rasprava o nacrtu Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK) za predškolski odgoj i opæe obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi. Predstavljanje NOK-a organizirali su Grad Rijeka i Odsjek za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Nakon pozdravne, a potom i uvodnih rijeèi Edite Stilin, èlanice Poglavarstva Grada Rijeke i moderatorice rasprave, nacrt NOK-a predstavili su državna tajnica, predsjednica Vijeæa na Nacionalni kurikulum dr. sc. Dijana Vican i dr. sc Marko Mušanoviæ s Filozofskog fakulteta u Rijeci, ujedno i èlan Vijeæa za Nacionalni kurikulum.

Za Psihologijski Portal piše: Željka Kovaèeviæ Andrijaniæ

Zašto – NOK? Dr. sc. Vican pojasnila je: ''nacionalni – jer se odnosi na sve nacije-sastavnice Republike Hrvatske, okvirni – stoga što daje smjernice, a ne gotova rješenja i pravila provedbe, kurikulum – zbog toga što nema smisla izmišljati novokovanice hrvatskih rijeèi za nešto što kao termin veæ postoji i opæeprihvaæen je u cijelom svijetu.''

 

Nacionalni okvirni kurikulum još je uvijek velika nepoznanica svim sudionicima odgoja i obrazovanja, te su novine poput jaèanja odgojne komponente u sustavu odgoja i obrazovanja (a poznato je da je u sustavu obveznog obrazovanja dosad odgojna komponenta bila zanemarena i pažnja se pridavala uglavnom obrazovnoj), ''polaženje od vrijednosti, naglašavanje odgoja i otvaranje prostora odgoju'', te ''uvažavanje uèenika kao individuuma'' – doèekane sa simpatijama svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, no i sa skepsom koliko æe zapravo promjena NOK donijeti u stvarnom, onom praktiènom dijelu odgoja i obrazovanja, a ne samo na deklarativnoj razini.

 U uvodnoj rijeèi o NOK-u dr. sc. Dijana Vican rekla je kako je ''ministar Primorac sastavio Vijeæe koje broji 18 èlanova'', dodavši kako su ''u èlanstvo vijeæa ukljuèeni i sindikati'', te kako je cilj vijeæa ''vijeæanje i identificiranje problema u hrvatskom školstvu'', naglasivši pritom kako ''NOK nije senzacija, NOK nije odgojno-obrazovna inovacija, nego novi pristup odgoju i obrazovanju koji služi poboljšanju i unaprjeðenju odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatske.'' Nacionalni okvirni kurikulum razvojni je dokument, što æe reæi kako je otvoren mijenama i kontinuiranim inovacijama u skladu s promjenama i razvojnim pravcima u društvu, a time i obrazovanju, a kao temeljne društvene i odgojno-obrazovne vrijednosti naglašavaju se znanje, solidarnost, identitet i odgovornost. Prema rijeèima dr. sc. Vican, novina je NOK-a što on polazi od pitanja što uèenik može i treba znati (polazi, dakle, od kompetencija) u okviru jedne školske godine. Pojasnivši kako NOK ne zamjenjuje nastavni plan i program, nego ga upotpunjuje, Vican je istaknula kako jezgrovni dio i izborni dio NOK-a èine upravo uèenici, a posebice èinjenica kako uèenici nisu jednaki u svojim sposobnostima. ''Standardiziran na nacionalnoj razini, NOK omoguæuje mijenjanje obrazovnih postignuæa i služi svima u Hrvatskoj, a temelji se na optimalnom optereæenju uèenika i nastavnika'', istaknula je Vican. NOK, nadalje, ureðuje stjecanje temeljnih kompetencija na naèin prilagoðen razvojnim moguænostima i sposobnostima, a zasniva se na osam temeljnih kompetencija: sporazumijevanju na materinskom jeziku; sporazumijevanju na stranim jezicima; matematièkoj kompetenciji i osnovnim kompetencijama u znanosti i tehnologiji; digitalnoj kompetenciji; uèenju kako uèiti; socijalnoj i graðanskoj kompetenciji; inicijativnosti i poduzetnosti te kulturnoj svijesti i izražavanju.

 

Naèela NOK-a su visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve, jednakost obrazovnih šansi za sve, obveznost opæeg obrazovanja, vertikalna i horizontalna prohodnost, ukljuèenost svih uèenika u odgojno-obrazovni sustav, znanstvena utemeljenost, poštivanje ljudskih prava i prava djece, kompetentnost i profesionalna etika, demokratiènost, autonomija škole, pedagoški i školski pluralizam i europska dimenzija obrazovanja.NOK u škole uvodi i ''nove'' (stare) nastavne predmete (u novom ruhu) poput Domaæinstva, ali i Profesionalne orijentacije i vlastite buduænosti, Informacijsko-komunikacijske tehnologije, Graðanskog odgoja te Religijskih kultura. Nastavni predmet Religijske kulture trebao bi ponuditi alternativu u obliku izbornih predmeta uèenicima koji ne polaze nastavu vjeronauka u školama. Nastavnici se (s pravom) pitaju koja je svrha HNOS-a koji je trebao rasteretiti uèenike, a zauzvrat donio ''teže školske torbe'', ako NOK uvodi i dodatna ''optereæenja''?

 

Vican je takoðer istaknula kako se NOK-om posebna pozornost pridaje djeci s posebnim potrebama, a unutar posebnih potreba i darovitosti kao razvojnom odstupanju u pravcu  iznadprosjeènosti. ''Prièa se o centrima izvrsnosti koje nismo našli nigdje u papirima'', rekla je dr. sc. Vican.

 

Strukturu NOK-a èine odgojno obrazovne razine ranog i predškolskog odgoja te osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Tek u rijetkim reèenicama spomenuvši sustav ranog i predškolskog odgoja, naglašeno je kako ''treba osmisliti pojaèanja, posebice u predškoli''. Kurikulumski ciklusi predstavljaju ''odgojno-obrazovna razvojna razdoblja uèenika, a obuhvaæaju nekoliko godina školovanja'', rekla je Vican, dodavši kako æe i naèin ocjenjivanja uèenika donijeti promjene u obliku dodatnih opisnih ocjena koje æe pratiti brojèane ocjene (rastereæenje nastavnika?).Najgovorljiviji i ''najznatiželjniji'' tijekom rasprave nakon predstavljanja Nacionalnog okvirnog kurikuluma bili su upravo sudionici odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi. Naime, interesiralo ih je zašto je, ako je u nazivlju dokumenta ukljuèen sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, isti spomenut tek u nekoliko nepreciziranih reèenica i u ''fusnoti koja naglašava da æe kurikulum za predškolski odgoj biti zaseban dokument''? Uz komentar kako predškolski sustav odgoja i obrazovanja veæ ima dokumente koji ga preciziraju, a to su Programsko usmjerenje i Humanistièko-razvojna koncepcija koje, doduše, jesu bile ''suvremene'' za vrijeme njihova nastanka i usvajanja (1991. godina, op.a.), hoæe li ''zaseban dokument'' biti osuvremenjen na naèin da se ''briše granica izmeðu pojedinih podruèja'' u vrijeme kad se toliko govori o interdisciplinarnosti? Pozdravivši poticanje odgojne komponente i njezino jaèanje, opet su ''predškolci'' bili ti koji su postavili i pitanje nastavnièkih (pedagoških, metodièkih) kompetencija u predmetnoj nastavi viših razreda osnovne i u srednjoj školi, podsjetivši kako profesori pojedinih predmeta jesu, doduše, vrsni poznavatelji podruèja svojih nastavnih predmeta, no s odreðenim ''hendikepom'' nastavnièkih odnosno pedagoških kompetencija, za što bi im trebalo omoguæiti dodatnu pedagošku naobrazbu. Takoðer su pozdravili i sindikaliste unutar Vijeæa za Nacionalni okvirni kurikulum, no uz napomenu kako sindikati imaju svoje podruèje rada, a to je, izmeðu ostaloga, zaštita radnih prava, promicanje prava radnika i odreðenih struka i zanimanja, ali ne i donošenje odluka u svezi s nacionalnim odgojno-obrazovnim kurikulumima.

 

Takoðer ih je zanimalo hoæe li, kad je rijeè o kompetencijama, a spominje se i ''horizontalnu i vertikalnu prohodnost u obrazovanju'', isto biti omoguæeno i odgajateljima, kojih je – kao jedinih prosvjetnih djelatnika – sustav visokog obrazovanja ostao na razini ex. VŠS ili prvostupnika u sklopu struènog studija, a o ''horizontalnoj i vertikalnoj prohodnosti'' utoliko je nemoguæe govoriti, kao i je li državi praktiènije (jeftinije, op. a.) oformiti specijalistièke studije predškolskog odgoja o kojima se u posljednje vrijeme, a nakon ''bure'' koju su podigli odgajatelji osjeæajuæi se obespravljenima glede svojih daljnjih obrazovnih moguænosti – ''šuška'', jer specijalistièki studiji za sobom povlaèe i oformljivanje specijalistièkih poslijediplomskih studija, a ne prohodnost koju bolonjski proces pretpostavlja? Uz naglasak kako je bolonjski proces za svih jednak, a ne ''autonoman, na razini tumaèenja i razlièitih provedbi pojedinih država'', ''predškolci'' su se osvrnuli na to kako smatraju da njihove kompetencije trebaju biti podignute sveuèilišnim studijima viših kvaliteta, a što bi omoguæavalo i pretpostavljenu ''bolonjsku'' horizontalnu i vertikalnost prohodnost daljnjeg obrazovanja…

 

No, èini se da æe ''predškolci'' još neko vrijeme morati prièekati ne bi li dobili precizne i jasne odgovore na svoja pitanja. Bar još tjedan-dva, što je informacija dobivena iz MZOŠ-a, a kada bi prijedlog kurikuluma za rani i predškolski odgoj trebao biti objavljen na web-stranicama Ministarstva. A možda i dulje. No, strpljivi su ''predškolci''. Nauèili su oni èekati''. Ali znaju se i boriti. Jer boreæi se za ''sebe'', oni se svjesno bore za dobrobit onih na ''kojima svijet ostaje'', a u èijem odgoju i obrazovanju sudjeluju i to u – znanstveno višestruko potkrijepljenim spoznajama – najkritiènijem razvojnom razdoblju života: ranoj i predškolskoj dobi koje èine temelje za daljnji razvoj i obrazovanje. Poznavajuæi tu èinjenicu, nije li u tom sluèaju itekako važno tko ih odgaja i obrazuje, s kakvim kompetencijama, s koliko znanja i umijeæa, kakvih karakternih osobina i s koliko ljubavi?  

Javna rasprava o Nacionalnom okvirnom kurikulumu produljena je do 31. sijeènja 2009. godine i svi koji smatraju kako imaju što reæi o ovoj temi (ovim temama) i konstruktivno pridonijeti NOK-u, pozvani su na pismeno oèitovanje do isteka roka.

 

PSIHOportal.com / Željka Kovaèeviæ Andrijaniæ

Share

Dodatne informacije