Hrvati se najviše boje bolesti, smrti i otkaza

Share

 Svaki èetvrti Hrvat boji se vlastite financijske krize prouzroèene gubitkom radnog mjesta. Nakon straha od smrti i bolesti, koje osjeæa 70 posto graðana Hrvatske, vlastiti “financijski kolaps” izaziva najveæu bojazan. Èini se da je rijeè o sasvim opravdanom strahu koji je u zemljama zapadne Europe višestruko manji i definira ga samo devet posto graðana.

- Taj strah u tako visokoj razini oèito je posljedica našeg ponašanja. Ušli smo u ‘crveno’, trošimo više nego što zaraðujemo i nego što možemo. To se vidi i po našem vanjskom dugu i po zaduženosti svakoga od nas. Kad plaæe ne rastu, a kamate rastu, širi se strah. Potom je nastupila prièa o ekonomskoj recesiji i jasno je da ovaj strah ima objektivnu podlogu i sasvim je realan - objašnjava dr. Vlado Jukiæ, ravnatelj Psihijatrijske bolnice Vrapèe.

Nakon “financijskog straha” najrašireniji je, uvjetno reèeno, srodan mu strah od buduænosti i nesigurnosti. Taj strah najveæim oznaèava 17 posto ispitanika u istraživanju o osobnim strahovima u svakodnevici koje je proveo GfK Centar za istraživanje tržišta. U ovom sluèaju, inaèe, zapadnoeuropski prosjek je sedam posto.

U istraživanju se istièe i kako je upravo strah od buduænosti najveæi strah kod 24 posto osoba u dobi izmeðu 18 i 24 godine. Nadalje, nešto više od pet posto ispitanika za svakodnevni strah navode probleme na poslu.

S pet posto ljudi kojima je posao svakodnevni strah Hrvatska se nalazi u prosjeku europskih zemalja. Nešto više od graðana zapadne Europe kao glavni strah definiramo probleme s djecom ili partnerima. U domaæim prilikama rijeè je o osam posto, dok u Europi taj strah dominira kod šest posto ljudi.

Opæenito, strah osjeæa 87 posto Hrvata, a dr. Jukiæ objašnjava kako je strah normalna emocija i govoriti kako nas nièega nije strah znaèi biti neodgovoran ili lagati.

- Sto posto ljudi trebalo bi osjeæati strah. S nekim strahovima se raðamo, a neke dobivamo odgojem. Strah je dobar do razine kada potièe na aktivnost koja je konstruktivna. A kada prijeðe tu granicu i postane inhibirajuæi, onda postaje loš saveznik i èini èovjeka disfunkcionalnim - kaže dr. Jukiæ.

Prema istraživanja, “neustrašivima” se pokazalo 13 posto Hrvata.

Komentar Jurice Pavièiæa: Mladi su emocionalni taoci brzih promjena

Graðani Hrvatske grcaju u strahu. Njih 87% navelo je barem dva ozbiljna izvora straha, a samo 13% Hrvata ne optereæuje se ni jednim iznimnim, osobitim strahom.

Ono što je osobito zanimljivo jest da se razlièite generacije i regije boje razlièitih stvari. Po GfK-u, stariji graðani i graðani nerazvijenijih regija boje se, èini se, više onih stvari koje fundamentalno odreðuju ljudsku egzistenciju: bolesti, smrti, bogaljstva, rasapa obitelji. Stanovnici ekonomski dinamiènijih regija, gradova, te mladi izloženi su strahovima koje generira modernitet - boje se otkaza, ekonomske krize, poslovne nesigurnosti. Rezultati pokazuju da se društvo dijeli na dvije nejednake polutke. Prva od njih sjedi na “raketi” promjena, profitira od njih, ali im je i emocionalni talac. Druga od tih promjena zazire, ne želi ih, ali na njih i ne haje dok ne zakucaju na vrata. Hrvati su, èini se, ustrašeniji i od stanovnika Istoène Europe gdje postoji niz zemalja gdje se živi gore. Ova èinjenica dovoljan je razlog za ozbiljno studiranje. Treba li je pripisati društvenoj krizi? Ili mediteranskom melodramatskom pretjerivanju? Katolicizmu? Komunizmu? Ili èinjenici da smo doživjeli i rat i vidjeli kako se èvrste i postojane vrednote raspu u tili èas?  Odgovor na to pitanje nemamo, ali, bilo bi dobro da ga netko ima. Jer, on odreðuje što bi u zemlji valjalo raditi, i kako njome upravljati.  (Jurica Pavièiæ)

izvor: jutarnji.hr / Ivana Rimac

Share

Dodatne informacije